Hij (Dimos Chios)
Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije. Glavni grad otoka je Hios zvan i Chora (grad) ili Kastro (Utvrda), on je i sjedište prefekture Hij. Otok upravno pripada periferiji Sjeverni Egej.
Khíos je tijekom antike bio znan i kao Ofiusa (mjesto zmija) i Pitiusa (mjesto pinija), za srednjeg vijeka bio je znan po svom đenoveškom imenu - Scio ili talijanskom Chio, a za osmanlija po turskom imenu Sakız (صاقيز ). Otok je poznat po svojim brodarima, mastici i pitoresknim srednjovjekovnim selima. Na otoku se nalazi poznati manastir iz 11. st Nea Moni, koji je uvršten na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine 1990.
Otok Khíos je ljudsko stanište već pet tisuljeća. Arheološke iskopine u pećinama Agios Galas datirane su u 3. tisućljeće pr. Kr. Pored grada Emporio postoje neolitska arheološka nalazišta iz vremena 2.600. – 2.000 pr. Kr. Iskapanja na tom lokalitetu provodila je između 1952. – 1955. Britanska arheološka škola iz Atene. Prvi poznati stanovnici otoka bili su Lelegesi, - izgleda da su bili podložni Minojcima s Krete. Njih su potisnuli Jonjani iz Male Azije. Oko 700. pr. Kr. Khíos je bio jedna od 12 izvornih država koji su tvorile Jonski savez. U to doba Khíos je kovao vlastite kovanice i bio jedno od važnijih kulturnih i trgovačkih središta.
Khíos je tijekom antike bio znan i kao Ofiusa (mjesto zmija) i Pitiusa (mjesto pinija), za srednjeg vijeka bio je znan po svom đenoveškom imenu - Scio ili talijanskom Chio, a za osmanlija po turskom imenu Sakız (صاقيز ). Otok je poznat po svojim brodarima, mastici i pitoresknim srednjovjekovnim selima. Na otoku se nalazi poznati manastir iz 11. st Nea Moni, koji je uvršten na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine 1990.
Otok Khíos je ljudsko stanište već pet tisuljeća. Arheološke iskopine u pećinama Agios Galas datirane su u 3. tisućljeće pr. Kr. Pored grada Emporio postoje neolitska arheološka nalazišta iz vremena 2.600. – 2.000 pr. Kr. Iskapanja na tom lokalitetu provodila je između 1952. – 1955. Britanska arheološka škola iz Atene. Prvi poznati stanovnici otoka bili su Lelegesi, - izgleda da su bili podložni Minojcima s Krete. Njih su potisnuli Jonjani iz Male Azije. Oko 700. pr. Kr. Khíos je bio jedna od 12 izvornih država koji su tvorile Jonski savez. U to doba Khíos je kovao vlastite kovanice i bio jedno od važnijih kulturnih i trgovačkih središta.
Zemljovid - Hij (Dimos Chios)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Grčka
 |
 |
| Zastava Grčke | |
Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| EN | Engleski jezik (English language) |
| FR | Francuski jezik (French language) |
| EL | Grčki jezik (Greek language) |